Kao kad je bilo nekad
Azra
Novi val je pokret koji se javio krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina Novi val je, generalno, rock-glazba sa punkerskim stavom, pomiješana s ostalim stilovima glazbe kao što su funk, disco, reggae i ska. Nastala je inspiracijom punk-rocka i punkerskog pokreta. Upravo su kraj sedamdesetih i početak osamdesetih godina razdoblje u kojem nastaje masovnija rock kultura. Dakle, pojam novi val podrazumijeva stilski različite glazbenike, a jedno od temeljnih načela kod novog vala kao i kod punka bilo je da svatko može osnovati bend.
Nedugo nakon pojave novog vala na Zapadu, taj se fenomen javlja i na našim prostorima. Postavlja se pitanje zašto baš u to vrijeme i zašto baš ta vrsta glazbe? Naravno, valja istaknuti da se novi val ne očituje se samo u glazbi, nego i stripu, filmu, kazalištu i fotografiji. To je razdoblje socijalizma koje je obilježeno reformom školstva i krizom u društvu koja se javlja nakon smrti Josipa Broza Tita. Upravo zato, mlađa populacija reagira na te događaje. Čini se da je svrha toga pokreta da se kroz glazbu i film pokažu društvene, ekonomske i političke promjene koje su zahvatile Jugoslaviju u osamdesetima. Glavna novovalna os protezala se linijom Ljubljana – Zagreb – Beograd. Tu se još može dodati i riječka scena, koja je zbog svojeg punkerskog zvuka više povezana s Ljubljanom nego Zagrebom. Od svih ljubljanskih bendova najvažniji bili su Pankrti. Osnovani su u rujnu 1977., kao jedan od prvih punk sastava, no definitivno kao oni koji su ga obilježili diljem Jugoslavije. Zanimljivo je da su oni imali utjecaj i na samoga Johhnya Štulića, predvodnika legendarne Azre. On im je odao priznanje u svojoj pjesmi Balkan: "Brijem bradu brkove, da sličim na Pankrte…" Zagrebački novi val rođen je u Studenskom centru gdje su počeli bendovi poput Azre, Haustora, Filma i drugih. Prelasci glazbenika iz benda u bend bili su svakodnevna pojava.
Glavna je ideja novoga vala bila fasciniranost urbanim. Osamdesete su bile vrhunac urbanizacije, a upravo su glavni akteri novovalne scene došli iz prigradskih naselja - Prljavo kazalište iz Dubrave, Pankrti iz Kodeljeva, Jura Stublić iz Sesvetskog Kraljevca, Branimir Štulić iz Novog Zagreba. Njihova naselja bile male bare u usporedbi sa glamuroznim životom u središtu grada. Velika je većina navedenih mladića studirala, pri čemu je društveno-humanističko obrazovanje bilo dominantno za zagrebačku scenu tako da je Filozofski fakultet, zajedno s drugim mjestima, poput SC-a ili Zvečke, bio važno središte oblikovanja novog vala. Treba naglasiti i njihovo obiteljsko porijeklo, odnosno da su dolazili iz dobrih socijalističkih obitelji. Nisu bili ni radnička klasa ni elita, već onaj srednji sloj koji je bio generator supkulturnih skupina, različitih glazbenih scena, nositelj nezadovoljstva, ali i onaj koji je najviše trpio poremećaje jugoslavenskog društva. Zato su i imali razloge za iskazivanje nezadovoljstva, a specifično porijeklo i specifični životni put, odgoj i obrazovanje utjecali su na specifično iskazivanje tog nezadovoljstva. Novi val u Jugoslaviji počinje 1983. godine gubiti snagu. Neke od skupina kao Azra, Prljavo kazalište, Električni orgazam, okreću se čistom rock zvuku, Šarlo akrobata prestaje s radom, a kao svojevrstan odgovor na punk i novi val popularan postaje sarajevski novi primitivizam i sastavi Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović , Plavi orkestar, Crvena jabuka. Pojavljuju se i novi glazbeni žanrovi poput novog romantizma i post punka te tako istiskuju novi val s jugoslavenske glazbene scene.
Možemo zaključiti kako je novi val bio mladenački buntovan, neumoljivo ironično- kritičan, antiautoritativan i nedogmatičan pokret. Bio je to odgovor, način reagiranja na cjelokupno stanje i kao supkulturna pojava značio je prijelomnicu na našem prostoru, a posebno u rocku, zbog načina angažiranja u društvenoj stvarnosti. Anticipirao je sve više izražene težnje za demokratizacijom društva te je predstavljao borbu za prostor autonomnog djelovanja i slobode stvaranja i izražavanja. Došlo je do formiranja posebnog mentalnog sklopa kod nekih pojedinaca koji su kroz umjetnost stvorili djela koja izražavaju nezadovoljstvo i oronulost sistema te neprilagođenost na urbane promjene u velikim gradovima. Slušajući stihove toga razdoblja, možemo očitati regionalizam, analizu svakodnevice, ironiziranje svakodnevice, generacijske probleme, emocionalni realizam i "tamni" nadrealizam blizak neopsihodeliji. Pjesme koje su nastale krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih u Hrvatskoj, unutar novovalne eksplozije, pronašle su mnogo širu publiku od marginalnih punkerskih škvadri koje su čvrsto čuvale image i klasično naslijeđe provokacije i ikonografije. Za kraj, citirala bih legendarnog Johnnyija Štulića koji je, mogli bismo reći, bio „broj jedan“ cijeloga razdoblja novog vala. Kaže: Ja stvarno živim da ljudima dam. Stvarno živim. Ja se lično ne furam da je to bog zna što, kad čujem snimke, ja ne znam…Samokritičan sam prema svemu što radim. Idem iz krajnosti u krajnost, ja tražim uvijek apsolutno. (…) Krajnje strateški, ja sam sebi kriterijum, u biti, ja sam sebi bog, jer boga iznad mene nema. Ako stvarno budeš tražio boljega od sebe, nikada ga nećeš naći. Naravno, on je u svom naumu i uspio. Beskompromisnošću i fanatičnošću izradio je karizmu neusporedivu s bilo kojim drugim izvođačem tadašnje scene, a obožavatelji su mu pridavali brojna svojstva. Tako je on postao svojevrstan mit koji podgrijavaju nove i nove generacije obožavatelja, a njega čine posljednjom nedovršenom pričom novoga vala.
Novog vala danas više nema, na scenu su stupile neke nove generacije glazbenika. Ali, radove bendova novoga možemo osjetiti i u glazbi nekih današnjih izvođača kao što su TBF, Hladno pivo, Jinx, Kawasaki 3p. Sjećanje na to razdoblje i dalje se čuva. I dan danas se novovalni glazbenici vrte na radijima, njihove pjesme nezaobilazne su na partyjima, slušaonicama, dobiva se prostor u medijima u povodu raznih obljetnica, reizdanja, koncerata. I uvijek se radi o vrlo čitanim i gledanim sadržajima. Dakle, pokret kao pokret je prestao, ali i dalje živi u srcima starijih generacija te se tako prenosi na nove generacije kao i na one koje tek dolaze.
Tijana Živko
Novog vala danas više nema, na scenu su stupile neke nove generacije glazbenika. Ali, radove bendova novoga možemo osjetiti i u glazbi nekih današnjih izvođača kao što su TBF, Hladno pivo, Jinx, Kawasaki 3p. Sjećanje na to razdoblje i dalje se čuva. I dan danas se novovalni glazbenici vrte na radijima, njihove pjesme nezaobilazne su na partyjima, slušaonicama, dobiva se prostor u medijima u povodu raznih obljetnica, reizdanja, koncerata. I uvijek se radi o vrlo čitanim i gledanim sadržajima. Dakle, pokret kao pokret je prestao, ali i dalje živi u srcima starijih generacija te se tako prenosi na nove generacije kao i na one koje tek dolaze.
Tijana Živko